DRVO- prirodni materijal za vrhunski proizvod

• Objavi na:
• 
• 
• 
• 
• 

Drvo je omiljeni materijal kako kod stolara tako i kod krajnjih korisnika- ponajprije zbog svojih dobrih osobina kao što su: dobra obradljivost, ugodno na dodir, u prostor u koji se ugrađuje unosi toplinu, lako je dostupno, ima dugu trajnost, a pravi majstori s pomoću njega izvode prave umjetnosti.

Drvo se kao sirovina ne koristi samo za izradu namještaja, već i za izradu dugotrajnih prozora, vrata, raznih konstrukcija, podova, zidova, obloga….

Nadalje, drvo je vrlo pogodan materijal za izradu alata, oružja, oruđa, posuđa, obuće, čamaca, brodova, cijelih kuća, sjenica, mostova, skela i još mnogo toga u čemu je čovjek našao njegovu primjenu.

Ipak, kao i sve što nas okružuje- pored nabrojenih nekoliko prednosti, ovaj prirodni materijal ipak ima i svoje nedostatke. Neki od njih su: - vitoperenje, promjena volumena ( „drvo radi“), sklonost gorenju, javlja se raspucavanje, a nerijetko prigovaramo i na estetiku ( iako je to drvetu zapravo prirodno)- kupci kvrge smatraju nedostatcima.

Drva tj. stabla dijelimo u dvije velike grupe, i to na četinjače i listače.

Četinjače: su većinom čunjastog oblika, lišća u obliku iglica koje zimi ne opada. Neke od vrsta su npr. Jela, smreka, bor, ariš….

Listače: su stabla sa većinom nekom nepravilnom kuglastom krošnjom, sa plosnatim lišćem svjetlije ili tamnije boje, koje u jesen otpada. Grane su nepravilno postavljene, a u ovu grupu spadaju npr. Lipa, trešnja, hrast, bukva, jasen…

Po visini, stabla se razvrstavaju u četiri kategorije:

Grupa 1 ( visine 30-40 m);npr. Smreka, jela, bor, hrast, bukva, lipa, topola, jasen
Grupa 2 ( visine 20-30 m) ;npr. Kesten, breza, bagrem itd..,
Grupa 3 ( visine do 10 m) ;npr. Jabuka, kruška, šljiva itd…,
Grupa 4 ( visine 5 do 10 m); npr. Crni jasen

Zanimljivo je da jela i smreka mogu narasti i do 60 m visine, dok npr. eukaliptus raste i do 150 m visine. Mahagonij izraste do 30 m visine, sa promjerom do 2 m!

Prsni promjer ( to je promjer na 130 cm visine od zemlje gdje se mjeri debljina)- najčešće se kreće oko 40 cm kod zrelih stabala, a mogu biti o do 70 cm. Kod debelih stabala promjeri se kreću od 4 do 14 m.

Što se tiče starosti, stabla imaju najveću starost (među živim bićima), pa tako bukva može biti stara do 1000, a tisa do 4000 godina.

Da bi znali pojedinu vrstu drveta kvalitetno primijeniti i dobro obraditi, potrebno je poznavati njegova svojstava, a kao najvažnija su:

- fizička ( poroznost, masa, vlaga, bubrenje, utezanje, termička, električna, akustična i optička svojstva)

- mehanička ( tvrdoća, čvrstoća, elastičnost, žilavost ..)

- fizičko-kemijska (trajnost, ogrjevna moć ..)

- estetska svojstva ( boja, sjaj, tekstura, finoća, miris).

Nas kao stolare najviše zanimaju slijedeće karakteristike: Vlaga, masa ( gustoća) i tvrdoća.

Vlaga je sadržaj vode u drvetu i ona (kod drveta za izradu namještaja u prostorijama s centralnim grijanjem) se mora kretati od 8 do 12 % inače dolazi do raspuklina u materijalu. Općenito, vlaga je postotak mase vode u odnosu na masu drveta- što znači da ako drvo ima 12 % vlagu, to znači da u ukupnoj masi drveta imamo 12 % vode.

Gustoća (specifična masa) drveta: izražava se kroz jedinicu kg/m3, odnosno g/cm3. Tako imamo vrste:

vrlo male gustoće ( 0,5 g/cm3): jelovina, topla, smreka
male gustoće ( 0,5-0,6 g/cm3): bor, lipa, kesten, vrba, ariš
srednje gustoće ( 0,6 do 0,7 g/cm3): javor, trešnja, breza, hrast, jasen, orah
vrlo gusto ( > 0.8 g/cm3): grab, eukaliptus, palisander ..

Točne vrijednosti gustoće drva, pri vlazi od 15 % dajemo u tablici:

Po tvrdoći, ( 1 bar =10⁵ Pa ), razlikujemo i primjenu pojedine vrste drva- pa tako imamo:

Vrlo meka ( < 350 bara); npr. Smreka, topola, lipa, bor, jelovina..
Meka ( 350-500 bara) ; npr. Ariš, breza,
Srednje tvrda ( 500-600 bara); kesten, orah, hrast…
Tvrda (650-1000 bara) ; npr. Javor, hrast, grab, bagrem, jasen
Vrlo tvrdo ( 1000-1500 bara) ; npr. Ipe

Za izradu namještaja i građevinske stolarije ( vrata, prozori) traži se mekše drvo.

Tvrdoća je proporcionala gustoći, što znači da je tvrđe drvo ujedno i gušće.

Uobičajeno je da što je drvo tvrđe, to nama znači da vrijeme za rad postaje veće, alat se brže tupi, odnosno cijena proizvodnje raste, pa time i cijena gotovog proizvoda.

Za obradu teme, korištena je slijedeća literatura:

Horvat-Krpan: Drvno-industrijski priručnik,1967
Ljuljka Boris: Površinska obrada drva, 1990
Frgić: Materijali drvodjelske struke, 2007